U čemu je problem?
Zagrebački holding osnovan je 2007. godine u svrhu učinkovitog pružanja komunalnih i drugih usluga te je trebao poslužiti kao primjer izvrsnosti u pružanju javnih usluga te kao promicatelj ekonomskog razvoja Zagreba. No, Zagrebački je holding u proteklom desetljeću svoga postojanja postao sinonim za rasipanje javnih sredstava, visoku zaduženost i “mutne” poslove. U domeni zapošljavanja Zagrebački holding istovremeno funkcionira kao instrument za stranačko zapošljavanje i poligon za eksperimentiranje s agencijskim radom i drugim oblicima nesigurnog zaposlenja. Oko Zagrebačkog je holdinga tijekom godina nastala ekonomski i organizacijski neodrživa struktura javno-javnog partnerstva, pri čemu Zagrebački holding služi kao sredstvo prikrivanja stvarnog ekonomskog stanja Grada Zagreba, te kao “sponzor” različitih promašenih projekata u funkciji promocije gradonačelnika Bandića. Osim toga, Holding je visoko zadužena grupacija čija sposobnost financiranja obveznica i servisiranja kamatnih plaćanja ovisi o prodaji javnih usluga građanima. Drugim riječima, građanke i građani Zagreba su oni koji plaćaju cijenu promašenih, na dugu temeljenih projekata poput stanogradnje u naselju Sopnica-Jelkovec. Funkcionalna dezintegracija onemogućuje upravljanje javnim poduzećima u sastavu Holdinga, odnosno Holding Grupe. U takvim je uvjetima privatizacija pojedinih javnih poduzeća usluga samo pitanje trenutka.
Prijedlozi:
- Holding s većinom svojih tvrtki uživa monopol na tržištu. Zbog toga, nadzor nad njime mora biti jači od labavih nadzora sukladno trenutnom Zakonu o trgovačkim društvima. Tamo gdje postoji monopol, treba nam više demokracije. Uz nadzor Nadzornog odbora i gradske Skupštine, potrebno je uvesti neovisan i stručan građanski nadzor nad poslovanjem Holdinga.
- Uvođenje digitalnog i preglednog nadzora nad javnom nabavom Holdinga kroz kojega je lako pretraživo i vidljivo koje firme i s kojom vlasničkom strukturom su sklopile ugovore s pravnim subjektima iz Grupe Zagrebački Holding. Jasna i lako pretraživa vizualizacija svih sklopljenih ugovora u segmentu javne nabave.
- Reorganizacija Holdinga putem grupiranja srodnih djelatnosti nasuprot dosadašnjem konglomeratu različitih izoliranih poduzeća te usmjeravanje rada prema pružanju komunalnih i javnih usluga po kriterijima kvalitete, pravičnosti i uključivosti. Nakon provedene reorganizacije, potrebno je uvesti mehanizme pomoću kojih će zaposleni u javnim poduzećima imati veću mogućnost kontrole i suodlučivanja prilikom donošenja strateški važnih odluka. Dodatno, nameće se potreba da dodatnu odgovornost prati i kvaliteta radnih uvjeta (kolektivni ugovori i ujednačavanje plaća za poslove iste složenosti) kako bi Holding mogao postati primjer učinkovite i svrhovite javne službe.
- Smanjenje zaduženosti Holdinga i uvođenje posebne regulative kojom se zaduživanje na financijskim tržištima namjenski vezuje uz konkretne projekte koji imaju jasnu funkciju poboljšavanja kvalitete života u Zagrebu. Osim racionalnog upravljanja financijskom imovinom i obvezama, potrebno je aktivirati i nefinancijsku imovinu u cilju daljnjeg poboljšanja financijskog stanja u Holdingu te, samim time, širenja dostupnosti i kvalitete javnih usluga.
- Uvođenje kriterija “zelene javne nabave” koji pogoduje lokalne proizvođače hrane, OPG-ove te srednje i male poduzetnike. Najniža cijena ne smije biti jedini kriterij pri javnoj nabavi jer najjeftinija roba može postati najskuplja!