Na prvi pogled čini se kontradiktornim da pčele u gradu proizvode izvrstan med, ali znanstvena istraživanja i sve veća popularnost urbanog pčelarstva pokazuju da se pčele odlično snalaze u gradu.
U gradovima i predgrađima puno je veća raznolikost biljnog svijeta u odnosu na polja zasađena monokulturama. Pčelari na selu redovitom kontrolom i uzimanjem meda narušavaju pčelinji mir i red zajednice. Najveći problem na selu su velike količine pesticida, što uzrokuje smrtnost pčela. Razdoblje bujanja vegetacije traje kraće nego u gradu, gdje se navodnjava i uređuje.
Parkovi, vrtovi i željeznički nasipi izvrsna su izvorišta nektara za pčele. Košnice se mogu držati na krovnim vrtovima, u malim vrtovima iza kuće ili na balkonu. Proizvodnja meda u gradu ima velik potencijal jer otvara zelena radna mjesta, a poznat je i terapeutski učinak bavljenja pčelarstvom kod hobista.
Budući da su populacije pčela u opadanju, a pčela je najučinkovitiji oprašivač, brojni gradovi potiču urbano pčelarenje. Tako se košnice nalaze na krovu Europske agencije za okoliš u Kopenhagenu (od 2011.), na krovu operne kuće Opéra Garnier u Parizu (od 1982.), a tri košnice nalaze se čak i u krovu slavne pariške katedrale Notre-Dame. Vlada Cape Towna potiče urbano pčelarstvo u cilju smanjenja nezaposlenosti i siromaštva. Na svojim površinama Beč je postavio oko 500 košnica, a okolne livade se održavaju tako da budu što prirodnije. Poznata delikatesna trgovina Fortnum and Mason postavila je košnice na krov trgovine na Trgu Piccadilly u središtu Londona. U Berlinu je zabilježeno više od 15 pčelarskih udruga, odnosno oko 700 pčelara i 5000 pčelinjih zajednica.
Svakako treba paziti na to da se broj urbanih pčela ne poveća previše kako ne bi utjecale na druge oprašivače. Činjenica je da su i divlje pčele pred izumiranjem. Ne treba zaboraviti da je glavni zadatak pčela oprašivanje, a bez pčela izgubili bismo trećinu hrane. U Hrvatskoj urbano pčelarenje nije dopušteno, što pčele ne sprečava da grade svoje zajednice i u Zagrebu. Prema podacima Hrvatske udruge pčelara Pčelinjak i Pčelarskog dežurstva, na javnim površinama u užem centru Zagreba bez ikakvog nadzora obitava oko 500 zajednica pčela. Zabranom pčela u urbanom prostoru građane se ne štiti, nego ugrožava jer su zajednice skrivene i ne postoji kontrola.
Postavljanje pčelinjaka na siguran način uz obilježavanje mjesta tablom pruža se mogućnost upozorenja onima koji se osjećaju ugroženima.