Tomislav je rođen u Zagrebu 13. siječnja 1982. godine. Rano djetinjstvo provodi u zagrebačkoj četvrti Zapruđe, nakon čega se obitelj seli u Zaprešić. S 20 godina vraća se u Zagreb, gdje živi u različitim gradskim četvrtima – od Trnja preko Donjeg grada do Trešnjevke.

1998. Od tinejdžerskih se dana uključuje u niz ekološko-aktivističkih inicijativa i udrugu građana za zaštitu okoliša Zelenu akciju, što ujedno i trasira dobar dio njegove profesionalne karijere: briga za okoliš, društvena pravda, aktivizam mladih, politička teorija i praksa, zaštita javnih dobara i borba za ljudska prava.

2001. – 2005. Kroz Zelenu akciju uključuje se u međunarodni pokret mladih za održivi razvoj. S 19 godina vodi prvi veliki projekt o mladima i održivom razvoju financiran od Danske koji se provodi u 7 zemalja. Ubrzo postaje jedan od koordinatora svjetskog pokreta mladih na ministarskim konferencijama u Švedskoj i Švicarskoj te jednoj od najvećih UN konferencija u povijesti – Svjetskom samitu o održivom razvoju u Johannesburgu 2002. na kojem je uz to i član službene hrvatske delegacije iz redova civilnog društva. Sljedeće godine izabran je kao jedan od 12 globalnih mladih savjetnika UN-ove agencije za zaštitu okoliša (UNEP) zadužen posebice za Europu te do 2005. kao savjetnik posjećuje Južnu Koreju, Keniju, Indiju, SAD, Ujedinjene Arapske Emirate, Rusiju, Kirgistan, Španjolsku, Dansku, Njemačku, Francusku, Italiju, Belgiju, Mađarsku i Finsku.

2003. – 2007. Postaje prvi potpredsjednik, a u sljedećem mandatu i predsjednik Mreže mladih Hrvatske, krovne organizacije mladih u Hrvatskoj koja predstavlja interese mladih prema Vladi RH i drugim društvenim dionicima. Jedan je od autora UNDP-ovog izvješća o društvenom razvoju 2004. godine, a 2005. postaje član Savjeta za mlade Vlade RH.

2007. – 2012. Kao predsjednik Zelene akcije vodi ovu najveću hrvatsku udrugu građana za zaštitu okoliša i održivi razvoj te je aktivan u čitavom nizu lokalnih, nacionalnih i međunarodnih inicijativa. U tom razdoblju vodi nekoliko višemilijunskih projekata zaštite okoliša financiranih iz EU fondova. I dalje je aktivan u svjetskom pokretu za održivi razvoj kao član uprave Globalne mreže za održivi razvoj (ANPED) te do 2012. godine profesionalno posjećuje Indoneziju, Brazil, Tanzaniju, Švedsku, Češku, Ukrajinu, Sloveniju, BiH, Srbiju, Makedoniju, Bugarsku i Crnu Goru.

2009. Jedan je od voditelja akcije pred rezidencijom obitelji Todorić za koju su, s obzirom da se nalazi u zaštićenoj zelenoj zoni, gradske vlasti izdale lokacijsku dozvolu za “reprezentativni javni hotel”. U “hotel” nisu uspjeli ući.

Pokretač je akcije “Mutna – voda s netaknutog vrela prevare” protiv klijentelizma, korupcije i pogodovanja u Zagrebu. „Ovo je provokativna akcija koja promovira novi zagrebački brend pod imenom Mutna“ – izjavio je 2009. ispred zagrebačke Gradske skupštine Tomislav Tomašević, tada kao predsjednik Zelene akcije, i dodao: „Razlog za ovakvu reakciju jest to što je Gradska skupština za svoga mandata izglasala brojne odluke poput stalnih promjena GUP-a, koje su pogodovale Horvatinčiću i Todoriću umjesto svim građanima koje skupština zastupa.”

2010. Uz radnice Kamenskog prilikom podnošenja kaznene prijave DORH-u. “Do propasti Kamenskog nije moglo doći bez nečije političke zaštite“, izjavio je Tomašević.

Jedan je od pokretača inicijative Pravo na grad i predvodnika velikih prosvjeda protiv devastacije i privatizacije javnog prostora Cvjetnog trga i Varšavske ulice od strane Horvatinčićeve “HOTO grupe” kojoj je pogodovao tadašnji gradonačelnik Bandić.

2011. Kampanja za Cvjetni trg i Varšavsku ulicu u različitim je intenzitetima trajala od 2006. do 2011. Kroz svoju je vidljivost i javni značaj profilirala Pravo na grad kao jednog od značajnijih civilnodruštvenih aktera koji zagovaraju očuvanje javnog prostora i sudjelovanje građana u odlukama o prostoru i urbanizmu.

2012. – 2013. Nakon što je završio preddiplomski i diplomski studij na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, odlazi na Sveučilište u Cambridgeu zahvaljujući britanskoj stipendiji Chevening i stipendiji sveučilišta Cambridge Overseas Trust. Na tamošnjem Odsjeku za geografiju kao jedan od najboljih studenata završio je magisterij iz područja okoliša, društva i razvoja, a magistarski rad je obranio na temu održivog razvoja gradova.

2015. – 2020. Po povratku u Hrvatsku kraće vrijeme radi u zelenoj zakladi Heinrich Böll Stiftung te nakon toga postaje voditelj programa Instituta za političku ekologiju (IPE), istraživačke organizacije koja se bavi suvremenim ekološkim promjenama iz perspektive njihovih utjecaja na društvene nejednakosti. Među ostalim, u IPE-u je napisao i uredio niz publikacija na temu modela upravljanja zajedničkim dobrima, demokratskog upravljanja komunalnim poduzećima i problematičnim koncesijama za flaširanje pitke vode. Posljednja takva publikacija je “Naše željeznice” s prijedlozima za bolje upravljanje željezničkim sustavom i uslugama u Hrvatskoj na temelju iskustva 12 europskih zemalja.

Nakon skoro dva desetljeća aktivizma i vaninstitucionalne borbe na ulicama i tribinama, kao predavač, urednik knjiga i tekstova, organizator akcija i programa, ulazi u političku arenu kao pokretač platformi Zagreb je NAŠ! i Možemo!

2017. Jedan od inicijatora i osnivača Zagreb je NAŠ!, lokalne političke platforme koja želi vratiti politiku u ruke građana. Zagreb je NAŠ! su pokrenuli aktivisti, znanstvenice, učitelji, odgajateljice u vrtiću, radnice u kulturi, sindikalisti, umirovljenice, sudionici kvartovskih inicijativa, društvene poduzetnice. Ili, njihovim riječima: “Mi smo građani koji žele promjenu i zato smo odlučili uzeti stvar u svoje ruke”.

”Na ovom brdu počinje bitka za Zagreb”, izjavio je tada Tomašević na odlagalištu Jakuševec i poručio da je spreman uhvatiti se u koštac s problemom otpada koji gradska vlast već šesnaest godina sustavno zanemaruje. Četiri godine kasnije, brdo je i dalje tu, kao i naše obećanje da ćemo ga – kad dođemo na vlast – zatvoriti.

Zagreb je NAŠ! u koaliciji s Novom ljevicom, ORaH-om, Radničkom frontom i ZA GRAD u Skupštini Grada Zagreba osvaja 4 mandata. “Ovo je velik rezultat koji smo ostvarili u samo tri mjeseca kampanje, bez stranačke infrastrukture i s predanim radom nekoliko stotina volontera koji su vjerovali u drugačiju politiku”, izjavio je Tomašević, “Neki su rekli da smo najveće iznenađenje izbora, no mi se zapravo već 15 godina bavimo gradskim temama i građani su to prepoznali”.

Na međunarodnoj konferenciji Fearless Cities susreo se s gradonačelnicom Barcelone Adom Colau. Upravo je Zagreb je NAŠ! isticao platformu Barcelona en Comú kao uzor u smislu političkih vrijednosti i modela organizacije.

2017. – 2021. Prema službenim podacima nakon četiri godine mandata, Tomašević je najaktivniji zastupnik u Gradskoj skupštini, rekorder s ukupno 528 javljanja. “I dok su sjednice prošlog saziva Skupštine u kojem nismo sudjelovali trajale samo nekoliko sati, sjednice ovog saziva su znale trajati i po nekoliko dana. Bilo je tu dosta žestokih verbalnih okršaja pa me čak jednom gradski zastupnik pozvao i na fizički obračun. Sve u svemu, mislim da smo itekako pokazali što znači biti prava oporba”, izjavio je Tomašević.

2019. Član inicijativnog odbora nacionalne političke platforme Možemo! Za razliku od postojećih političkih aktera koji djeluju na državnoj razini, Možemo! svoje djelovanje temelji na uključivanju građana u odlučivanje i zajedničko stvaranje nove politike u službi javnog interesa. “Mi smo ljudi”, ističu iz Možemo, “koji su svoje živote posvetili borbi za pravednije društvo i javni interes – za bolje obrazovanje, zdravstvo, pravosuđe, kulturu, radnička i ljudska prava”.

2020. Konfrontacija s premijerom Plenkovićem oko sporosti u donošenju Zakona o obnovi Zagreba. Tomašević je tada izjavio da su vladajući imali dovoljno vremena da donesu zakon, usuglase ga sa strukom i otvore javnu raspravu te da je zakon o obnovi Zagreba mogao danas biti izglasan. ”Zakon Lex Agrokor donesen je u tri tjedna”, rekao je, ”a ovo nisu mogli ni u dva mjeseca”.

Nakon objave rezultata parlamentarnih izbora na kojima je zeleno-lijeva koalicija, koju čine Možemo! – Zagreb je NAŠ! – Nova ljevica – ORaH – Radnička fronta – ZA GRAD, osvojila sedam saborskih mandata. “Nismo imali stranačku vojsku ni resurse kao druge parlamentarne stranke, ali smo imali duh, kreativnost, inat i upornost”, izjavio je i dodao da je Hrvatska konačno dobila zeleno-lijevu opciju koja će se boriti za socijalnu pravdu, ekološku održivost, demokratizaciju društva i rodnu ravnopravnost.

Nakon tek pola godine mandata u Saboru, Tomašević se pokazao, zajedno s drugim kolegicama i kolegama iz saborskog kluba, kao jedan od naglasnijih u zastupanju građana koji su ga izabrali. “Mislim da smo se jako dobro snašli”, izjavio je za medije , “i nitko ne može reći da u ovih pola godine nismo bili žestoki, vidljivi, glasni, ali i konstruktivni”.

Za razliku od romansiranih biografija političara koji su karijere ostvarili u državnim kancelarijama i stranačkim hijerarhijama, Tomašević je svoju gradio na ulici vođen idejom boljeg društva za sve. Drugačija politika, bez fige u džepu i s jasnom vizijom za budućnost, moguća je tek kada se odlučimo za pravu promjenu.