Skip to main content
Vijesti

Participativni proces izrade programa platforme Zagreb je NAŠ!: izvještaj

By 08.05.2017.May 10th, 2017No Comments

Za predstojeće lokalne izbore u Zagrebu smo 12. travnja objavili prijedlog izbornog programa, koji je za javnu raspravu bio otvoren do 3. svibnja. U tom su periodu svi zainteresirani mogu sudjelovati u oblikovanju programa.

Kroz ovaj način oblikovanja programa htjeli smo pokazati što znači nova politika, odnosno afirmirati principe sudjelovanja i otvorenosti te uključivanja stručnih i zainteresiranih zajednica. Radi se sasvim novom pristupu oblikovanja političkih prioriteta, dosad nepoznatom u hrvatskoj politici.

Interaktivno sučelje, odnosno mrežna stranica Zagreb je NAŠ! i diskusijski forum koje smo dizajnirali omogućilo je sudjelovanje zainteresirane javnosti u oblikovanju izbornih prioriteta. U periodu javnih konzultacija mrežnu stranicu Zagreb je naš je posjetilo 5,046 korisnika, a ostvareno je ukupno 19,318 pregleda stranica. 87% tih korisnika pristupilo je stranici iz Zagreba, što pokazuje da su se stanovnici Zagreba doista odlučili informirati i uključiti u oblikovanje programa Zagreb je NAŠ! Na diskusijskom forumu se registriralo 83 korisnika, koji su objavili čak 302 komentara na program (i 222 lajkova). Na taj smo način zaprimili 20 prijedloga po tematskim područjima, te 25 prijedloga za gradske četvrti.

Interakciju s program možemo podijeliti prema popularnosti po broju pregleda, te popularnosti po broju komentara.

Najpopularniji prijedlog po broju pregleda je “Kustošija Highline”, prijedlog zelene šetnice po uzoru na kvart Chelsea u New Yorku. Trenutno se od okretišta Črnomerec do Gornje Kustošije i Grmoščice može doći samo hodanjem po glasnoj i prometnoj Ilici. S druge strane, okretište Črnomerec je zelenom linijom preko Millerovog brijega i napuštenog mosta koji se koristio za prijenos gline povezano s tim naseljima i parkom prirode Grmoščica za svega 500 odnosno 700 m. Trenutno se taj potez ne može koristiti jer su Konzum ili Ciglana ogradili pristup i sve je zaraslo. Na tom bi se potezu mogla urediti zelena šetnica za stanare tih kvartova kao i za ljude koji čekaju buseve na Črnomercu za Zaprešić i bicikliste koji idu svaki vikend na Grmoščicu. Na taj bismo načini dobili zelenu oazu ovog dijela grada gdje zbilja nema puno parkova.

Dva su područja unutar programa Zagreb je NAŠ! izazvala najviše komentara. Prvi je svakako promet, vezano uz dvije smjernice: destimuliranje dolaska automobila u centar i proširenje tramvajske mreže. U komentarima je postojalo suglasje o potrebi razvoja tramvajskog prometa kao dijela javnog prijevoza. Međutim, razvila se rasprava o izgradnji metro sustava kao mogućeg rješenja zagrebačkih prometnih problema. Slažemo se da bi takav tračnički sustav znatno unaprijedio sustav javnog gradskog prijevoza putnika u Zagrebu ali smatramo da je za mnogo nižu cijenu moguće realizirati niz drugih projekata, čime bi se riješio dobar dio postojećih prometnih problema. To ne eliminira mogućnost izgradnje metro sustava, kojeg vidimo kao dugoročan projekt, ali ne može se s ostalim mjerama čekati godinama dok se ne izgradi metro. Što se tiče destimuliranja dolaska automobila u gradsko središte, dobili smo prijedlog o naplati vožnje nerezidencijalnom stanovništvu, o čemu postoje oprečni stavovi među građanim. Za sada nemamo namjeru uvoditi takvu mjeru jer smatramo da se razvojem javnog prijevoza te adekvatnom parkirnom politikom mogu postići zadovoljavajući rezultati. Za takvu vrste naplate, osnovni preduvjet je znatno razvijeniji sustav javnog prijevoza. Međutim, ovaj prijedlog svakako treba biti jedna od mogućih varijabli prilikom izrade Strategije prometnog razvoja grada Zagreba i mora se dovesti u odnos prema drugim instrumentima gradske prometne politike.

Druga najpopularnija tema po komentiranju jesu pitanja socijalne i zdravstvene skrbi za starije i osobe s posebnim potrebama, gdje dominiraju zahtjevi za boljom socijalnom integracijom ranjivih skupina i omogućavanja skrbi u domu i u kvartu kroz dnevne boravke. Osim toga, teme zdravstva, otvorenog grada, kulture, digitalnog grada, otpada i sporta privukle su komentare građana.

Rasprava u tematskom segmentu kulture fokusirala se na revitalizaciju kvartovskih centara za kulturu s naglaskom na CK Dubrava i zaštite prostora Studentskog centra od privatizacije i devastacije, što je i predviđeno u detaljnoj razradi prijedloga prioriteta pod točkom Aktiviranja postojećih i izgradnja novih prostora za kulturu i druge društvene namjene.

Rasprava u tematskom segmentu digitalnog grada imala je dva fokusa. Prvo je pitanje treba li se u pogledu korištenja informacijskih alata u cilju sudjelovanja stanovnika u upravljanju grada pored interaktivnih stranica za komunikaciju, otvorenih setova podataka, internetskog procesa savjetovanja s javnošću i daljnjih elektroničkih usluga uvesti i elektroničko glasanje. Preduvjeti za elektroničko glasanje (preko interneta) u nadležnosti su nacionalnog zakonodavstva. Oko političkih i sigurnosnih aspekata njegove primjene postoje sporovi u tehnološkoj i hakerskoj zajednici. Stoga za sada to ne uvrštavamo kao prioritet, ali se možemo založiti za korištenje glasanja za iskazivanje preferenci u procesu savjetovanja.

Drugo je pitanje otvaranje javnih velikih podataka (uz šifriranje onih koji sadrže privatne podatke) kako bi se vanjskim razvijateljima omogućilo stvaranje aplikacija uz dvostruki učinak poticanja razvoja malih tehnoloških kompanija i povećanja transparentnosti grada. Taj prijedlog je sličan već postojećem prijedlogu otvaranja setova podataka koje generira grada i poticanje razvoja aplikacija koje bi poboljšale funkcioniranje gradskih službi i usluga te interakciju s građanima. Predloženo je da se na isti način izrade javni paneli za informiranje građana. Taj primjer može se uvrstiti u detaljni program.

U komentarima na temu obrazovanja posebno se ističe i hvali mjera vezana uz zelenu nabavu u vrtiće i škole. Osim toga, predlaže se povezivanje mjere za izgradnju škola s ciljem ostvarivanja jednosmjenske nastave te subvencioniranje obnove vrtićkih objekata u privatnom vlasništvu. Na temu obrazovnih sadržaja, predlaže se uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u škole po uzoru na grad Rijeku te detaljnija razrada specifičnih obrazovnih sadržaja prema tematskim cjelinama. Sve predložene mjere, izuzev subvencioniranja obnove vrtićkih objekata u privatnom vlasništvu, nalaze se u našoj integralnoj verziji programa. Subvencioniranje obnove vrtićkih objekata u privatnom vlasništvu usporilo bi obnovu i izgradnju javnih vrtića te nije u skladu s ciljem ostvarivanja prava svakog djeteta na mjesto u javnom vrtiću. Ipak, s obzirom na trenutni izostanak kapaciteta u javnim vrtićima, plan je i dalje subvencionirati djecu upisanu u privatne jaslice i vrtiće sukladno dohodovnom cenzusu.

Za razinu gradskih četvrti, pored najpopularnijeg prijedloga Kustošija High Line, tu su i prijedlozi uređenja bloka Badel – Gorica, postavljanje česme i sata na Kvatriću, biciklistička staza na Borongajskoj, parkiranje u Tratinskoj, rasvjeta i česma u parku Maksimir, sportski centar u Gradu mladih, te vraćanje sprotskog centra Svetice građanima.

U raspravi o području zdravstva, najviše komentara bilo je vezano uz organizaciju sustava skrbi za starije, nemoćne i druge osobe kojima je potrebna asistencija u obavljanju svakodnevnih zadataka. Sudionici rasprave su istaknuli važnost organizacije takvog sustava unutar zajednice, a ne u institucijama, te predložili ulaganja u osposobljavanje/uvođenje gerontodomaćica, dnevnih boravaka uz prisutstvo stručnjaka itd. Takve mjere omogućavaju ne samo rasterećenje zdravstvenih stručnjaka od zadataka koji su prvenstveno socijalne naravi, već mogu dovesti i do zapošljavanja, ali i racionalnijeg korištenja sredstava (tako što se zdravstveni radnici mogu fokusirati na zdravstvene probleme, uvijek problematični materijalni resursi ovog sektora se mogu iskoristiti za njihovu primarnu namjenu). Važno je istaknuti da ovo nije isključivo nadležnost sustava zdravstva, već socijalnog sustava općenito i da se zbog toga ovi prijedlozi u budućnosti svakako trebaju razmatrati u suradnji različitih sektora.

Osim toga, na forumu je predloženo i rješavanje pitanja Imunološkog zavoda i adresiranje problema koju buka od prometa može imati po zdravlje. Dok se drugi prijedlog vjerojatno može inkorporirati u nove komunalne propise, prvi je prijedlog, iako vrlo značajan, teško provediv ukoliko ne bude postojala volja na državnoj razini – zbog čega se po tom pitanju teško išta može obećati.

Konačno, bilo je reakcija i na prijedlog izgradnje nove bolnice u Novom Zagrebu, što je jedan od istaknutih prioriteta platforme. Iako se iz reakcija može vidjeti kako ljudi smatraju da je bitno realizirati ustanovu tog tipa u Novom Zagrebu, dolazi do razilaženja u mišljenju kada je u pitanju izgradnja sasvim novog objekta nasuprot nastavku izgradnje nikada završene Sveučilišne bolnice u Blatu. U procesu izrade programa, suradnice koje su radile na njemu razgovarale su o toj dilemi sa stručnjacima koji se bave organizacijom zdravstvene zaštite: iz tih razgovora, za sada se čini kako se u ovom trenutku više isplati krenuti ispočetka, jer bi inzistiranje na prvobitnom projektu vrlo lako moglo biti skuplje i, zbog nekih nedoumica u odnosima između Grada i države, dugotrajnije. Kako god bilo, u budućim je raspravama o ovoj temi važno naglasiti kako se prije same izgradnje treba provesti ozbiljne procjene i savjetovanja o tome što je u ovom slučaju racionalnije i izvedivije u kraćem roku bez žrtvovanja na području kvalitete. To je samo po sebi izuzetno zahtjevan i dugotrajan proces i nemoguće je unaprijed sa sigurnošću tvrditi koji će biti njegovi zaključci.

U dijelu programa otvoreni grad, bilo je prijedloga na koji način konkretizirati neke od smjernica. Na primjer, u okviru smjernice da sve politike i odluke na razni Grada trebaju počivati na načelima jednakosti, interkulturalizma, ljudskih prava i rodne ravnopravnosti, dan je prijedlog da je ovo potrebno konkretizirati na razini formalne deklaracije i statuta grada čime bi se umanjile (opravdane) brige nekih članova marginaliziranih i diskriminiranih skupina u društvu da će biti nadglasane o pitanjima koja se tiču direktno njihove kvalitete života. Također, pokrenuta je rasprava o tome treba li grad poticati razumijevanje i povjerenje među svim stanovnicima grada i je li takvo nešto moguće te, ako jest, pretpostavlja li to preveliku kontrolu nad stanovnicima i njihovim stavovima. Radi se o nizu “mekih” mjera kroz koje bi se javnim kampanjama i kreiranje mjesta susreta, podrške, razgovora i upoznavanja među stanovnicima grada trebala postići veća razina poštivanja i uvažavanja različitosti.

Izborni prioriteti platforme Zagreb je NAŠ!

Stanovnici Zagreba na našim su mrežnim stranicama svaku smjernicu iz programa odabrati na način da joj daju veći ili manji prioritet (tzv. upvote i downvote). Svrha ovog načina komentiranja programa jest da utvrdimo koje smjernice imaju najveću podršku stanovnika, odnosno koje su manje popularne ili kontroverzne.

Rezultat ovog načina glasovanja jesu izdvojene po dvije smjernice u svakoj temi, koje sada izborni program platforme Zagreb je NAŠ:

ODGOJ I OBRAZOVANJE
1. Lokalna opskrba, zdrava opskrba – Angažiranje lokalnih poduzeća, zadruga i obrta u opremanju škola i vrtića te uvođenje zdrave hrane lokalnih proizvođača.
2. Cijenjeni i zadovoljni djelatnici – Unapređenje radničkih prava i uvjeta rada zaposlenih u sustavu odgoja i obrazovanja.

KULTURA
1. revitalizacije za kulturne i društvene namjene zapuštenih prostora
2. strateško usmjeravanje kulturnog razvoja.

DIGITALNI GRAD
1. Informacijskim tehnologijama omogućiti sudjelovanje građana u upravljanju gradom, a gradsku vlast učiniti transparentnijom i odgovornom građanima
2. Osigurati svim građanima besplatan pristup širokopojasnom internetu, stjecanje tehničkih vještina i zaštitu digitalnih prava

STANOVANJE
1. Jasna i kontinuirana procjena stambenih potreba građana s ciljem oblikovanja gradske stambene politike
2. Reguliranje korištenja urbanih resursa s ciljem transparentnijeg, održivijeg i socijalno osjetljivijeg upravljanja stambenim fondom Grada

ZDRAVSTVO
1. Odgovorno planiranje zdravstvene zaštite kako bi se u punoj mjeri ispunili potencijali gradskih ustanova, pružila kvalitetna i jednako dostupna zaštita svima te omogućio bolji radni ambijent radnicima
2. Poboljšanje radnih prava i radnih uvjeta u zdravstvu, uključujući aktivnu politiku obrazovanja i stipendiranja učenika i studenata zdravstvenih profesija

OTVORENI GRAD
1. Sudjelovanje svih stanovnika Zagreba u političkom odlučivanju
2. Dostupnost kvalitetnih javnih usluga i infrastrukture svim stanovnicima.

PROMET
1. Proširiti mrežu tramvajskih pruga i učiniti javni prijevoz bržim i cjenovno povoljnijim nego što je promet u kojem prevladava korištenje automobila. To uključuje fizičko odvajanje žute trake, izgradnju novih tramvajskih pruga te bolju integraciju različitih oblika javnog prijevoza. U suradnji s HŽ-om unaprijediti željeznički promet. Nužno je razmotriti potrebu i mogućnosti za izgradnju metro sustava. Također, potrebno je Izgraditi sljemensku žičaru.
2. Izgraditi funkcionalnu mrežu biciklističkih staza te omogućiti siguran i jednostavan promet biciklom u svim dijelovima grada. Izgraditi mrežu biciklističkih magistrala i postaviti više parkirnih mjesta za bicikle.

OTPAD
1. Postaviti kante za odvojeno prikupljanje otpada: za biorazgradivi otpad i za suhe reciklante (papir, plastika, staklo, tekstil…), u postojeće zajedničke prostorije u zgradama gdje se odlaže otpad, kako bi građanima bilo omogućeno jednostavno odvajanje otpada. Svim građanima koji to žele potrebno je dati kante za proizvodnju komposta od kuhinjskog otpada. Potrebno je prilagoditi broj odvoza otpada sukladno količini otpada koju građani proizvode.
2. Rješavanje problema odlagališta na Jakuševcu. Jedino pravo rješenje jest ubrzano smanjiti količine otpada koje se odlažu te izgradnja nove kompostane i sortirnice. U sortirnici će se povećane količine odvojeno prikupljenog otpada dodatno sortirati. Nova kompostana mora imati veći kapacitet od postojeće te imati unaprijeđene uvjete kompostiranja kako bi se eliminiralo širenje neugodnih mirisa. O lokacijama ovih postrojenja treba odlučiti kroz izradu novog zagrebačkog Plana gospodarenja otpadom. Do određivanja nove lokacije za odlagalište, dozvola za rad postojećeg odlagališta na Jakuševcu bit će uvjetovana primjenom gore-navedenih mjera za smanjenje nastanka otpada koji se dovozi na odlagalište.

MLADI
1. Osiguravanje prava na obrazovanje svim mladima bez obzira na njihov ekonomski i socijalni status. Obrazovanje u gradu treba biti raspoloživo i dostupno te prihvatljivo i prilagodljivo. Zalažemo se za osiguravanje mogućnosti i uvjeta da obrazovanje (od osnovnoškolskog do visokog obrazovanja) bude jednako dostupno svim mladima bez obzira na njihov spol, etnitet, jezik, njihovu nacionalnost, rasu i druga obilježja.
2. Osiguravanje sustavne podrške mladima u riziku od socijalne isključenosti. Ovom se mjerom, u suradnji s različitim dionicima, želi razviti sustav ranog identificiranja mladih koji se nalaze u riziku od socijalne isključenosti te se želi postići da socijalna politika grada Zagreba razvije i provodi mjere (u području osiguranja stanovanja, besplatnog obrazovanja, prelaska na tržište rada i sl.) koje će omogućiti mladima da ostvare maksimum svojih potencijala.

EU FONDOVI
1. Povlačenjem sredstava za socijalnu infrastrukturu osigurati infrastrukturne uvjete da svako dijete ima mjesto u vrtiću i da se sudjelovanje u predškolskom odgoju i obrazovanju smatra pravom djeteta, a ne isključivo uslugom roditeljima čime se pod jednakim uvjetima osiguravaju mjesta djeci u vrtiću bez obzira na radni i imovinski status roditelja. Nadalje, potrebno je osigurati jednak infrastrukturni standard i opremljenost škola na području grada čime će se doprinijeti sigurnosti djece i zaposlenika te kvaliteti nastave za sve naše učenike pod jednakim uvjetima.
2. Povlačiti sredstva iz Europskog socijalnog fonda za uzlet socijalne ekonomije na području grada, rasta broja socijalnih poduzeća i održivih radnih mjesta, te smanjenje nejednakosti i njenih posljedica na građane uspostavom sustava održivog stanovanja, cjeloživotnog besplatnog obrazovanja, gradske infrastrukture i usluga za dostojanstven život u starosti te smanjenje epidemije siromaštva među našim građanima starije životne dobi.

ZAGREBAČKI HOLDING
1. Uvođenje digitalnog i preglednog nadzora nad javnom nabavom Holdinga kroz kojega je lako pretraživo i vidljivo koje firme i s kojom vlasničkom strukturom su sklopile ugovore s pravnim subjektima iz Grupe Zagrebački Holding. Jasna i lako pretraživa vizualizacija svih sklopljenih ugovora u segmentu javne nabave.
2. Uvođenje kriterija “zelene javne nabave” koji pogoduje lokalne proizvođače hrane, OPG-ove te srednje i male poduzetnike. Najniža cijena ne smije biti jedini kriterij pri javnoj nabavi jer najjeftinija roba može postati najskuplja!

URBANIZAM
1. Zaustaviti nekritičko pogodovanje investitorskim interesima! Zaustaviti nekontroliranu komercijalizaciju gradske imovine i javnog prostora artikulacijom mehanizama zaštite i provedbe javnog interesa u prostoru grada.
2. Zaustaviti sustavno gašenje planerskih ureda i disperziju odgovornosti za prostorni razvoj! Formirati gradsko planersko tijelo koje ima adekvatne kapacitete, autonomno je i neovisno o dnevnopolitičkim motivacijama te zastupa javni interes.

OKOLIŠ
1. Gradski parkovi i komunalni vrtovi. Izgradnja novih i uređenje postojećih gradskih parkova tako da je cijeloj obitelji omogućen boravak u parku, u svako doba godine. Parkovi kao prostori slobode, komunikacije, spajanja i izgradnje zajednice. Pošumljavanje i sadnja drvoreda na širim ulicama i izvan užeg centra u cilju povećanja kvalitete zraka te smanjenja opasnosti od toplotnih udara prilikom sve dužih i vrućih ljetnih sezona.
2. Čistoća i dostupnost vode. Informacije o kvaliteti vode u javnoj vodoopskrbi učiniti redovno i lako dostupnima te usporedivima s drugim hrvatskim i europskim gradovima. Gdje god je moguće (npr. fontane) uz minimalna ulaganja otvoriti jasno označene česme s besplatnom pitkom vodom iz javne vodoopskrbe.

SOCIJALNA POLITIKA
1. (Re)integracija građana koji se nalaze na marginama društva
a) razvoj stambenih modela koji omogućavaju rješavanje stambenog pitanja za ugrožene skupine osiguravajući im smještaj u u socioekonomski heterogenim naseljima
b) razvoj programa podrške za uključivanje beskućnika, azilanata i mladih bez odgovarajuće roditeljske skrbi na tržište rada
2. Širenje mreže socijalnih usluga i jačanje izvaninstitucionalnih oblika pružanja socijalnih usluga
a) poticati razvoj socijalnih usluga za korisnike koji su u riziku od smještanja u institucije socijalne skrbi u njihovim domovima i lokalnim zajednicama npr: jačanje programa pomoći u kući za starije osobe; jačanje mreže dnevnih centara koji bi pružali usluge individualnog i grupnog savjetovanja te boravka za starije osobe, osobe s invaliditetom i/ili mentalnim oštećenjem, djecu s poremećajem u ponašanju i obitelji u riziku; razvoj kvartovskih centara u kojima se potiče volonterski rad u zajednici

SPORT
1. Javni sadržaji za građanstvo – razvoj i povrat sportskih sadržaja građanstvu. Savski nasip kao najveći prostor gdje građani rekreativno upotpunjuju sportske potrebe unaprijedit će se dodatnim sportskim sadržajima i infrastrukturom čime bi se dodatno i što kvalitetnije omogućilo njegovo korištenje u okviru javnih potreba. Prostor sportsko-rekreacijskog centra Svetice će se također revizijom javnog natječaja, potpisanog ugovora i imovinsko-pravnih odnosa povezanih sa zemljištem vratiti natrag u javne, sportsko-rekreativne svrhe za građanstvo kako je bilo i dosad.
2. Zakon o sportu, članstvo i rad sportskih udruga – uključivanje članova, isključivanje politike. Svi klubovi koji ne poštuju Zakon o sportu, Zakon o udrugama i ne dopuštaju participaciju članova udruga imat će zabranu korištenja javne sportske infrastrukture i financiranja javnim novcem. Isključivanje političara iz rada sportskih klubova smanjit će prostor za dosadašnju netransparentnost, financijsku neodgovornost i sukob interesa.

EKONOMSKA DEMOKRACIJA
1. Uvođenje modela participativnog budžetiranja za dio gradskog proračuna. Participativan budžet je model (su)upravljanja dijelom gradskog proračuna u kojem mogu sudjelovati svi njegovi stanovnici. Danas se primjenjuje u preko 1500 gradova širom svijeta i predstavlja jednu od najboljih mogućnosti za demokratizaciju procesa donošenja odluka o prioritetima za investicije na području grada. Građani sami odlučuju žele li naglasak u proračunu staviti na unapređenje prometne infrastrukture, izgradnju novih sportskih i rekreativnih objekata ili u društveno-kulturne sadržaje.
2. Poticanje sudjelovanja zaposlenika u vlasništvu i upravljanju poduzećima. 25 godina nakon procesa privatizacije, velik broj poduzeća se nalazi u vlasničko-upravljačkoj krizi uslijed prestanka radne aktivnosti vlasnika ili nezainteresiranosti njegovih nasljednika za nastavak poslovanja. Takva poduzeća u slučaju interesa zaposlenika mogu biti restrukturirana slijedeći model radničkog dioničarstva (ESOP) ili radničkog zadrugarstva te se na taj način može osigurati uspješan nastavak rada. Aktivno pomagati na izgradnji infrastrukture za takva restrukturiranja putem savjetovališta, pravne pomoći, jamstvene fondove za otkup dionica i sl.