Do 2050. u gradovima će živjeti oko 70 posto populacije. Time oni postaju prva crta obrane od klimatskih promjena i vremenskih nepogoda. Svijet se vrlo brzo mijenja, dolaze novi problemi s kojima se gradovi moraju suočiti. Nije dovoljno samo sanirati posljedice problema nego i predvidjeti rizike te prilagoditi se brojnim promjenama koje se već događaju.
Vremenske nepogode i katastrofe, ekstremne temperature, izbjegličke krize, pandemije, prekidi lanaca nabave, kibernetički i teroristički napadi postaju nova svakodnevica s kojom se gradovi moraju naučiti nositi. Ovo stoljeće donijelo je kronični stres i brojne nove šokove u život građana.
Otpornost grada odnosi se na sposobnost gradske uprave, institucija, poduzeća, zajednice i pojedinaca da prežive, prilagode se i razvijaju unatoč ekološkim, socijalnim, ekonomskim i institucionalnim izazovima. U tom smislu moderan grad trebao bi odgovoriti na tri velika globalna trenda: klimatske promjene, urbanizaciju i globalizaciju.
Što gradove čini otpornima? Kružno gospodarstvo stvara nova radna mjesta, smanjuje otpad i osigurava energetsku opskrbu korištenjem obnovljivih izvora. Potrebno je osigurati lokalnu proizvodnju hrane i skratiti prehrambeni lanac. Otporni gradovi nude pristupačnije stanove i pomoć u energetskoj obnovi građevina, dok dotrajale zgrade štite od požara. Građani i građanke imaju lakši pristup obrazovnim i zdravstvenim ustanovama, a osjetljive skupine su zaštićene. U prometu se prednost daje biciklistima i javnom prijevozu. Smanjenje temperature u gradovima svakako je prioritet zbog zdravlja stanovnika i sprečavanja vremenskih nepogoda, a u tome mogu pomoći inovativne tehnologije i ozelenjavanje površina.
Da bi gradovi postali otporni, svi sudionici moraju zajednički raditi u cilju suočavanja s posljedicama klimatskih promjena i urbanizacije.