Odluku o javnoj usluzi sakupljanja komunalnog otpada u Gradu Zagrebu potvrdila je Gradska skupština na 8. sjednici 24. veljače 2022.
Odluka obuhvaća segment uspostave novog sustava gospodarenja otpadom koji treba biti smislen, održiv, sa zadaćom da se planiraju i očuvaju vrijedni resursi i da sve to vodi prema zatvaranju gradskog deponija Prudinec u Jakuševcu.
U srpnju 2021. godine Sabor je donio novi zakon koji nalaže provedbu europske direktive i obvezuje naplatu po količini miješanog komunalnog otpada. Od 1. listopada Grad Zagreb je krenuo s obvezom postupanja s miješanim komunalnim otpadom koji propisuje Odluka.
Do sada smo bili na začelju svih glavnih EU gradova po stopi odvajanja reciklanata pa i samog recikliranja. Dosadašnji sistem naplate odvoza otpada bazirao se na paušalnoj cijeni, bez obzira na to koliko miješanog komunalnog otpada građani proizvedu za odlaganje. No, sada što više izdvojimo reciklanata (papir, plastika, staklo, bio otpad) iz našeg kućnog otpada, imat ćemo manji obujam komunalnog otpada koji ide na odlagalište. Cijena odvoza i odlaganja tog ostatnog otpada na odlagalište je cijena po kojoj nabavljamo plave vrećice po dućanima koji su se organizirali da su nam vrećice dostupne.
Zato ne stoji pitanje: zašto nas Grad ograničava da kupujemo plavu vrećicu? Ne kupujemo vrećicu nego otkupljujemo uslugu za volumen našeg ostatnog miješanog otpada koji treba prijevoz i odlaganje na gradski deponij. Građanin/ka koji svoj ostatni otpad odlaže u bilo kojoj vrećici osim ZG plavoj, poručuje da želi uslugu besplatno. Pri tome svojim postupkom pokazuje da ne poštuje svoje susjede i ne voli svoj grad. To je neodgovorno i nedopustivo!
Smanjivanjem miješanog komunalnog otpada koji iz našeg domaćinstva ide na deponij u isto vrijeme događa se rast odvojenog otpada. Za odvojeni otpad koji će se dalje koristiti kao vrijedna sirovina postoje pravila postupanja i od velike je koristi za naše komunalno poduzeće, sam Grad, a i šire, jer se čuvaju prirodni resursi. Također, na to nas obvezuju EU smjernice.
Svi spremnici za sve vrste otpada moraju biti pod ključem. Tako se onemogućuje nepoznatim osobama da ubacuju svoj otpad u spremnike zgrade kojoj kao stanari ne pripadaju.
Žuta (za plastiku i metal) i smeđa (biootpad) vrećica koje dobijemo na kućnu adresu imaju na sebi tekst koji nas educira koja vrsta odvojenog otpada iz našeg kućnog otpada ide u svaku od njih. Iste boje su i odgovarajući spremnici.
Preporučamo da predstavnik stanara tekst s obje vrećice otisne i izvjesi na oglasnu ploču ulaza u zgradu ili u lift. Nadalje, može se odvojeno printati što se odlaže u smeđu, a što u žutu vrećicu. Preporučamo da ih printate i zalijepite, primjerice, s unutrašnje strane vrata kuhinjskog ormarića.
Preostaju nam još dva važna reciklanta da ih izdvojimo iz našeg kućnog otpada – papir i staklo.
Mali vodič za papir i staklo
U plave kante treba odlagati: novine, časopise, prospekte, kataloge, bilježnice, knjige, telefonske imenike, slikovnice, pisaći i kompjuterski papir, pisma, uredske tiskovine, papirnate vrećice, mape, kartonske fascikle, valovitu ljepenku, kartonske kutije (bez ljepljive trake, plastike, stiropora i dr.).
U plave kante ne smije se odlagati: indigo papir, ugljeni papir, fotografije i foto papir, zauljeni i prljavi papir, gumirane etikete, pelene i sl.
Staklo je poseban otpad u domaćinstvu, pa da nema zabune postupanje s njime, napominjemo kako u zelene spremnike treba odlagati samo staklenu ambalažu (boce, staklenke i sl.). U zelene spremnike ne smije se odlagati: prozorsko staklo, automobilsko staklo, kristalno i optičko staklo, armirano staklo, laboratorijsko staklo, staklena vuna, žarulje i fluorescentne svjetiljke, porculanski i keramički predmeti. Ravno prozorsko staklo odlaže se isključivo u reciklažna dvorišta.
piše: Svjetlana Lugar, nositeljica pilot projekta razvrstavanja kućnog otpada “Mamutica za čist okoliš” 2012.