U Zagrebu je zasađeno preko 200 vrsta stabala, ali rijetko viđamo voćke. U europskim gradovima javni voćnjaci postoje već tridesetak godina, a sade se čak i u najmodernijim četvrtima.
Koncept javnih voćnjaka krenuo je 90-ih iz Ujedinjene Kraljevine i proširio se diljem svijeta. Zasađeni su na javnoj ili ustupljenoj privatnoj površini. Za njih se brinu volonteri, udruge, gradski uredi… Neki su voćnjaci dostupni svima, dok u neke smiju ući članovi koji plaćaju simboličnu članarinu. Svaka lokalna zajednica prilagođava ovakve projekte svojim mogućnostima i potrebama.
Javni voćnjaci izuzetno su važni za ozelenjivanje gradova i doprinose smanjenju učinka toplinskih otoka u sve pregrijanijim gradovima. Sadnjom različitih i autohtonih sorti smanjuje se gubitak bioraznolikosti. Smanjuju se emisije ugljikovog dioksida i poboljšava kvaliteta zraka. Dok ljeti voćnjaci pružaju hlad, u kišnim razdobljima reguliraju otjecanje kišnice. U ovakvim voćnjacima postoji samo ekološki uzgoj bez pesticida i kemijskih gnojiva, a među stablima su zasađene brojne vrste livadnog cvijeća.
Pored toga, javni voćnjaci otvaraju nove prostore za druženje, igru i edukaciju svih dobnih skupina. Općenito, zelene površine imaju pozitivno djelovanje na fizičko i mentalno zdravlje građana. Javni voćnjaci imaju i socijalni element jer siromašniji i slabije pokretni lakše mogu doći do voća. U gradskim voćnjacima organiziraju se edukacije građana o uzgoju tradicionalnih sorti. Školarci dolaze učiti o biljkama i godišnjem ciklusu. Neki voćnjaci imaju projekte u kojima se dio uroda poklanja potrebitima ili djeca beru voće i nose starijima koji ne mogu doći do voćnjaka. Odlična ideja su i programi prekvalifikacije za zelena radna mjesta.
Najveći pariški javni voćnjak velik je 800 m2 i nalazi se u modernoj gradskoj četvrti. Na dunavskom otoku u Beču za 30 voćaka brinu se i djelatnici gradskih službi prema utvrđenom rasporedu. U Varaždinu je 2021. otvoren prvi hrvatski zajednički voćnjak na površini od 6.400 m2 sa 200 stabala krušaka i jabuka te 90 sadnica bobičastog voća, a nedavno je pokrenuta inicijativa za javni voćnjak i u Zagrebu. Voćnjak zasađen na principima permakulture trebao bi se nalaziti na Jarunu, a za njega će se brinuti volonteri.