U četvrtak, 13. travnja razgovarali smo sa stanovnicima koji žive u susjedstvu Kvatrića. Na samom početku druženja, dosadašnji vijećnik gradske četvrti Maksimir iz stranke Za Grad, Svibor Jančić, upozorio je na brojne probleme s kojima se susreću građani i građanke koji žive u dijelu Zagreba koji gravitira prema Kvatriću. Pored betoniziranog i dehumaniziranog Kvaternikovog trga, upozorio je na problem neplanske gradnje stanova koje ne prate adekvatne investicije u infrastrukturu. Svi vole vidjeti nove zgrade i stanovnike u svome susjedstvu, ali kada to ne poprate investicije u parkove, zelene površine, komunalni sustav, otvaranje novih vrtića ili škola, to postaje veliki problem i nitko time nije zadovoljan. Pozvao je sve građane i građanke koji žive na tromeđi Peščenice, Maksimira i Donjeg grada da se javljaju sa svojim prijedlozima i žalbama jer jedino zajedničkim snagama možemo učiniti kvart boljim, ljepšim i našim.
Kandidat za gradonačelnika platforme “Zagreb je NAŠ!” – Tomislav Tomašević pojasnio je kako smo inicirali ovakav tip druženja s građanima ne samo kako bi predstavili novi model politike i upravljanja gradom za kakav se platforma zalaže već i da bi iz prve ruke saznali koji su to svakodnevni problemi stanovnika kvartova zbog kojih im pati ono najvažnije – kvaliteta života. U srijedu je platforma razgovarala sa stanovnicima Trešnjevke, danas smo ovdje, a ovakve aktivnosti ćemo nastaviti i u budućnosti.
Jedan od prisutnih građana postavio je pitanje uređenja Bloka Badel, odnosno zašto se od 2012. godine, kad su objavljeni rezultati anketnog natječaja za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja Bloka Badel (omeđen Vlaškom ulicom, Kvaternikovim trgom, Martićevom i Derenčinovom ulicom), raspisivača i investitora Grada Zagreba, po pitanju uređenja nije učinilo baš ništa. Grad ovaj vrijedan prostor prepušta propadanju, jednako kao i Paromlin, tvornicu Nada Dimić (u privatnom vlasništvu), Gredelj, bivšu Uljaru, i unazad nekoliko godina – Svetice.
Upravo isti ljudi koji su inicirali nastanak Platforme “Zagreb je NAŠ!” se od 2000-ih bore za prenamjenu napuštenih industrijskih pogona i neiskorištenih prostora u centru grada na način da se na njima potiče lokalna ekonomija i razvijaju javni i društveni sadržaji umjesto da trunu i propadaju.
U Platformi “Zagreb je NAŠ!” zalažemo se za korištenje vrijednosti te imovine u javnom interesu: te prostore nekadašnje industrije ne treba nužno promatrati kao jedinstveno zemljište koje treba prodati jednom kapitalnom investitoru (koji nikad ne dolazi), već osmisliti modele gospodarskog iskorištavanja manjih parcela.
Upravo je park Bartola Kašića hvale vrijedan primjer kako se površina bivših industrijskih postrojenja može iskoristiti za dobrobit svih građana. Na prostoru današnjeg parka nekada je stajala tvornica prisjetio se jedan od sudionika rasprave. Danas je park Bartola Kašića svojevrsna zelena oaza u moru betona, a park prepun osoba svih uzrasta pokazuje kako stanovnicima ovog područja kronično nedostaje ovakvih javnih sadržaja.
“Nadala sam se zelenilu i parku, a ne betonu” – tim riječima je komentirala preuređenje Kvaternikovog trga gospođa koja veći dio svoga života živi u Šubićevoj ulici. Kao i svi mi, nezadovoljna je načinom na koji je Kvaternikov trg devastiran te na neki način oduzet stanovnicima ovoga grada. Jedan od sudionika rasprave, stanovnik obližnje zgrade, prisjetio se i kako je nekada na Kvaternikovom trgu stajala česma s besplatnom pitkom vodom, a danas je tamo fontana. Jedan od prijedloga koji se pojavio jeste da bi se na Kvatriću trebalo postaviti tzv. pametne klupe. “Vi mladi moći ćete napuniti svoje mobitele, mi stariji ćemo imati gdje sjesti, a i pomoći ćemo našoj ekonomiji jer to i naš prozvod!” ustvrdila je jedna gospođa. Spomenut je problem tramvajske pruge i okretišta na samom trgu, koji zauzimaju prostor trga i ugrožavaju sigurnost građana.
Terase kafića koje nam oduzimaju ulice i trgove također je veliki problem o kojem se ne govori dovoljno, ustvrdila je jedna od sudionica rasprave. Situacija s izdavanjem dozvola za terase kafića pretvorila se u pravi kriminal jer se dozvole izdaju proizvoljno, bez jasnih kriterija, ne vodi se o interesu javnosti te postoje sumnje da se u brojnim slučajevima radi o pogodovanju i ucjenama. Primjerice, Gradska skupština je u lipnju 2015. donijela odredbu koja omogućava da vlasnici ugostiteljskih objekata unajmljuju javne površine na razdoblje od pet godina, umjesto dotadašnjih godinu dana, a istovremeno se nadležnost za izdavanje dozvola od Povjerenstva za davanje u zakup i na korištenje javnih površina i dijelova neizgrađenog građevinskog zemljišta predaje direktno gradonačelniku. Cijena najma terase po metru kvadratnom u centru Zagreba je tek 38 kn mjesečno tijekom godine a 52 kn tijekom sezone, što i naočigled ne donosi neka značajnija sredstva u gradsku blagajnu. Grad istovremeno dopušta arbitrarno tumačenje komunalnih pravila i propisa koji definiraju oblik i sadržaj ugostiteljskih terasa, pa one sada uključuju platforme, ograde, predimenzionirane suncobrane, prozirne stijene, grijalice, itsl. Tomašević je naglasio kako će regulacija ugostiteljskih terasa biti jedan od prioriteta našeg djelovanja u kvartovima.
Tijekom razgovora građani su ukazali i na nepravedno prepuštanje javnog sportsko-rekreacijskog centra Svetice Hrvatskom nogometnom savezu, pri čemu je Grad doslovno izbacio atletičare, tenisače i djecu, dugogodišnje korisnike tog prostora. Također, dotaknulo se i pitanja financiranja nogometnog kluba “Dinamo” iz javnih sredstava. “Niti kune nećemo dati Dinamu iz gradskog proračuna dok se ne počne poštivati Zakon o sportu i Zakon o udrugama” – tim riječima je pojasnio Tomašević stajalište platforme prema pitanju razvoja sporta u gradu Zagreba. Smatra kako je nedopustivo da grad Zagreb godišnje potroši 9 milijuna kuna na režije stadiona dok istovremeno Dinamo raspolaže s proračunom od 500 milijuna kuna. Kao i mnogi drugi Zagrepčani, članovi platforme “Zagreb je NAŠ!” ogorčeni su načinom na koji se vodi nogometni klub Dinamo te se zalažu za demokratizaciju u upravljanju klubom po načelu “jedan član – jedan glas”. Platforma se zalažemo da Dinamo samostalno plaća režije i najam stadiona koji je u gradskom vlasništvu.
Nebrojene žalbe su izgovorene i na račun prikupljanja i sortiranja otpada. Pripadnici platfome “Zagreb je NAŠ!” ponovili su jednu od temeljnih točaka svoga programa – nužnost hitnog saniranja Jakuševca kako bi Zagreb prestao biti prijestolnica smeća u Europi. Tomašević je ponovio kako grad Zagreb na godišnjoj razini na smetlište Jakuševac baci sirovine u vrijednosti od oko 150 milijuna kuna. “Sadašnja garnitura baca novce u vrijednosti izgradnje cjelokupne žičare do Sljemena!” Platforma „Zagreb je NAŠ!“ zalaže se za prikupljanje i sortiranje otpada na kućnom pragu i ulaganje u komunalnu infrastrukturu kako bi građani bili potaknuti na sortiranje otpada i tako mogli i sami doprinijeti zdravijem i čišćem okolišu.
Jedan od prisutnih građana naveo je primjer uvođenja nove rasvjete u Ulici fra. Filipa Grabovca, nefunkcionalne a preplaćene (prema Planu malih komunalnih akcija iznos investicije bio je 165.000 kn). To je otvorilo pitanje otkud dolazi novac za preplaćene gradske investicije. Odgovor je – iz najvećeg prireza u državi i naknada za komunalne usluge viših nego u drugim gradovima u Europi. Tomašević je ovdje naveo primjer nepovoljnog ugovora za Projekt infrastrukturnih objekata za potrebe gradnje centralnog uređaja za pročišćivanje otpadnih voda, i ugovora o koncesiji iz 2000. godine (do 2028.) za obavljanje komunalne djelatnosti pročistača otpadnih voda koja je dodijeljena trgovačkom društvu Zagrebačke otpadne vode (ZOV) koju čine njemačke tvrtke investitori, WTE Wassertechnik i RWE Aqua, te Vodoprivreda Zagreb. Platforma “Zagreb je NAŠ!” zalaže se za reviziju ovog štetnog ugovora, s ciljem smanjenja sada previsoke vodne naknade kućanstava.
