Svatko tko je ikada pokušao voziti se biciklom po Dubravi svjestan je problema i frustracija koje ta vožnja izaziva. Avenija Dubrava, glavna kvartovska žila kucavica, je jedinstveno neprilagođena biciklistima zbog vrlo brzog i agresivnog automobilskog prometa koji tjera bicikliste na vožnju pločnikom, zakrčenim nepropisno parkiranim automobilima. Vožnja pločnikom je zakonski zabranjena, te uz to izaziva sukobe sa pješacima, ali velika većina biciklista je prisiljena na taj potez zbog opasnosti vožnje po cesti. Kod križanja sa ulicom Klin pa prema istoku napokon imamo stazu sve do okretišta Dubec.

Dubrava ima u smjeru zapad-istok još dva biciklistička koridora, jedan je Kolakova, a drugi je Branimirova ulica. Kolakova, bivša Oporovečka, na zapadnom dijelu je pokrivena opet nepropisnom biciklističkom stazom iscrtanom na pločniku, dok se od križanja sa Grižanskom ulicom pojavljuje zanimljiv fenomen – jedna od rijetkih biciklističkih staza koja je napravljena po propisima, denivelirana od pješaka, ali također je loše ili nikako održavana. Ta ista staza napravljena je još 1987. godine za potrebe Univerzijade! 

Branimirova nema biciklističke staze do križanja sa Čulinečkom cestom te su biciklisti opet prisiljeni na jako opasnu vožnju kolnikom ili zabranjenu vožnju pločnikom. Od Čulinečke ulice nadalje prema istoku je iscrtana opet dvosmjerna biciklistička staza na pločniku koja je opet slabo održavana.

Oko okretišta Dubec možemo vidjeti zanimljive detalje organizacije biciklističkog i pješačkog prometa gdje se opet tjeraju obje strane na istu površinu.

Biciklistički promet sjever-jug je opet ograničen na nekoliko prometnica sa iscrtanim biciklističkim stazama što na kolniku, što na pločniku. Južno od pruge u Trnavi i Čulincu nepotrebno je uopće govoriti o biciklističkoj infrastrukturi jer ona ne postoji te je vožnja tamo vrlo nesigurna i stresna.

Što možemo učiniti da vožnju biciklom po Dubravi učinimo manje opasnom?

– Uz Branimirovu ulicu izgraditi dio „zelene magistrale“ uz prugu, dio cjelovitog projekta biciklističke staze od centra grada pa sve do Dugog Sela

– Produžavanjem Branimirove ulice prema Sesvetama i Kolakove/Oporovečke prema Dupcu bi se rasteretila ulica Dubrava te na njoj osigurao siguran koridor za bicikliste i pješake

– Izgradnja biciklističkih poveznica Klin – Čulinečka – Žitnjak, Markuševec – Dotršćina – Av. Gojka Šuška – Mandlova – Kampus – Žitnjak, te od Čučerja i Markuševečke Trnave , uz Grad Mladih i Granešinu niz Dankovečke prema Aveniji Dubrava.

Dubrava je većim dijelom u nizini te je idealna za poticanje biciklističkog prometa, ali dosadašnja infrastruktura je loše održavana, loše planirana ili najčešće oboje. Vrijeme je da se to promijeni, bicikl je prijevozno sredstvo budućnosti i biciklisti Dubrave zaslužuju se voziti sigurno i ugodno!