Zone dijeljenog prometa za sigurnije kretanje nakon potresa i korone

Svi se još privikavamo na suživot s koronavirusom, na mjere držanja udaljenosti od drugih ljudi i novog (ab)normalnog. Stanovnike Zagreba je uz koronavirus zadesio i potres te su mnoge ulice još pune šute, građevinskog materijala ili opasne radi mogućeg pada cigli i crijepova s krovova oštećenih zgrada. Javni prijevoz koji ne radi punim kapacitetom je povećao broj ljudi koji pješke, biciklom, romobilom i sl. pokušavaju doći do svojih odredišta. Kako su zagrebački nogostupi i inače bili uski, pogotovo nakon postavljanja dodatnih kanti za smeće, jasno je da sve ovo čini kretanje gradom vrlo problematičnim i opasnim.

Uz držanje razmaka radi koronavirusa, u Zagrebu je potrebno obilaziti i zone koje još nisu do kraja sanirane radi potresa – ali kako?

Brojni drugi gradovi su se već počeli prilagođavati mjerama za kontrolu pandemije i pojačanom pritisku na biciklističke i pješačke koridore. Grad Berlin počeo je privremeno pretvarati pojedine automobilske trake u tzv. “pop-up” biciklističke trake. Grad Beč krenuo je sa sličnom inicijativom Platz für Wien kojom građani sami označavaju “pop-up” biciklističke staze. Slične mjere provode se u brojnim drugim gradovima – Budimpešti, Milanu, Bruxellesu, New Yorku, Mexico Cityju, Bogoti, Ateni itd. Kako bi što učinkovitije reagirali, prilagođavali se novim uvjetima i učinkovito razmjenjivali iskustva, gradovi se udružuju u mrežu C40 gradova. Izgradili su svojevrsnu bazu informacija i materijala koji mogu pomoći drugim gradovima da primjene slične mjere. Prema članovima mreže C40 gradova, odgovor na ovu krizu bi trebao biti najviši prioritet svakog gradonačelnika!

Pop-up biciklističke staze privremeno uvedene kako bi se prilagodio promet u Berlinu
Trenutno službena biciklistička karta Zagreba na gradskim stranicama još prikazuje isprekidanu mrežu iz 2012. godine – gotovo desetljeće bez promjena za bicikliste!

Kako je zagrebačka gradska uprava prilagodila promet? Prošlo je više mjeseci nakon početka krize uzrokovane koronavirusom, a našim građanima za razliku od građana gore pobrojanih gradova prijeti i dodatna opasnost od posljedica potresa. Na žalost, za sad ne vidimo neke praktične promjene. Građanska udruga “Sindikat biciklista” već duže vrijeme zagovara slične mjere usporavanja automobilskog prometa, uvođenje zona smirenog prometa, pop-up biciklističke trake i sl. i na području Zagreba. Ako pogledamo gradske stranice o prometu, biciklistička mreža u Zagrebu apsolutno nije mijenjana već gotovo puno desetljeće – posljednji krizni mjeseci nisu bili iznimka. Jedine promjene zadnje vrijeme tiču se privremenog ukidanja i postepenog vraćanja pojedinih linija javnog prijevoza (bez ažuriranja digitalnih voznih redova ili informativnih ekrana na stanicama) i privremenog zatvaranja pojedinih ulica radi radova.

Kraj toliko prostora za kretanje i parkiranje automobila, može li se u Zagrebu napraviti malo više mjesta za pješake i bicikliste kako bismo prilagodili grad novonastaloj situaciji?

Kao vijećnice i vijećnici platforme Zagreb je NAŠ! u mjesnim odborima i vijećima gradskih četvrti, činimo sve što je u našoj moći kako bismo potaknuli gradsku upravu da počne sustavnije pristupati prilagodbi prometa posljedicama koronavirusa, potresa i otežanom korištenju javnog prijevoza. Na prvim sjednicama održanim nakon potresa tijekom travnja i nadolazećim sjednicama u svibnju predlažemo uvođenje privremenih mjera u ulicama koje smatramo najproblematičnijima. Na tragu prijedloga udruge “Sindikat biciklista” zaključili smo da bi prema trenutnim prometnim propisima za Zagreb bila potrebna kombinacija sljedećih postojećih mjera i alata:

  • Znak “područje smirenog prometa” (C25) označuje mjesto u naselju na kojem se ulazi u područje u kojem se ne smije voziti brže od brzine hoda pješaka jer je dječja igra svugdje dopuštena. Nailaskom na ovaj prometni znak vozač je dužan voziti brzinom do brzine hoda pješaka i očekivati nepredviđene postupke djece ako se igraju na ulici.
  • Znak “zona u kojoj je ograničena brzina” (C21) označuje područje, odnosno zonu kojom se vozila ne smiju kretati brzinom (u km/h) većom od one što je označena na znaku.
  • Zonu C21 bilo bi dobro upariti s oznakom strelice, tzv. „sharrow“ – oznaka za zajedničko prometovanje biciklista s motornim vozilima na kolniku. Već je u primjeni u npr. Preradovićevoj ulici. Napomena ovdje je da zbog parkiranih vozila postoji opasnost od sudara s biciklistima (pri otvaranju vratiju ili kod isparkiravanja) te se zato oznaka pravilno izvodi na sredini prometne trake (fotografija prikazuje primjer loše prakse).

Ovo je popis ulica i predloženih mjera koje smo kao vijećnice i vijećnici platforme Zagreb je NAŠ! već predložili ili trenutno predlažemo za nadolazeće sjednice u mjesnim odborima i vijećima gradskih četvrti:

  • GČ Donji Grad – zona smirenog prometa (C25) duž Ilicu (kroz uži centar grada do ulice Republike Austrije), gornji i donji zeleni val, Bogišićevu ulicu, Nodilovu ulicu, Vrbanićevu ulicu (na dijelu od Crvenog križa do Tuškanove); zona 30 u bloku kojeg omeđuju Draškovićeva, Branimirova, Ul. kneza Višeslava i Ul. kneza Mislava; zona 30 u bloku oko Deželićeve, kojeg omeđuju Rep. Austrije, Ilica, Klaićeva i Savska/Frankopanska
  • GČ Črnomerec – zona 30 km/h (znak C21) i „sharrow“ duž sjeverne trake Ilice, sjeverne trake prilaza baruna Filipovića i sjeverne trake ulice grada Mainza
  • GČ Maksimir – zona 30 km/h (znak C21) i „sharrow“ u stambenom bloku omeđenom Heinzelovom, Maksimirskom, Zvonimirovom i Sveticama duž ulice Dragutina Rakovca i ulice Pavla Štoosa te ulice Ivana Rendića i ulice Klementa Crnčića
  • GČ Peščenica – Žitnjak – zona 30 km/h (znak C21) i „sharrow“ duž Zapoljske ulice, Ivanićgradske ulice, Turopoljske ulice, Kolarove ulice, Kosorove ulice i Ulice Frana Alfirevića, te označavanju biciklističkog stajališta na kolniku, tzv. “bike box”, na semaforiziranim križanjima Zapoljska ulica/Ivanićgradska ulica i Zapoljska ulica/Borongajska ulica
  • GČ Trešnjevka – sjever – zona 30 km/h (znak C21) i „sharrow“ duž Trakošćanske ulice i Metalčeve ulice, Adžijine ulice, Nove ceste, cijele Magazinske i Zagorske ulice.
  • GČ Trnje – zona 30 km/h (znak C21) i „sharrow“ duž ulica:
    • Lastovska ulica
    • Prisavlje ulica
    • Ulica Vladimira Ruždjaka
    • Avenija Marina Držića (cesta sa zapadne strane Avenije Marina Držića od križanja s Lastovskom do Mosta mladosti)
    • Starotrnjanska ulica
    • ulica Trnjanski nasip (cesta sjeverno uz nasip)
    • Trnjanska cesta (južno od Slavonske avenije)
    • Trnjanska struga
    • Prudi ulica
    • Odranska ulica
    • Cvjetna cesta
    • Miramarska cesta
    • Lička ulica
    • Čazmanska ulica
    • Ulica Kruge
    • Pile I.
    • Plitvička ulica
    • Sutlanska ulica
    • Budmanijeva ulica
    • Zoranićeva ulica
    • Zaharova ulica
    • Radnička cesta
    • Rapska ulica
    • Korčulanska ulica
    • Lopudska ulica
    • Ulica Lavoslava Ružičke
    • Ulica XIII Vrbik
    • Ulica Vrbik (od spoja s ulicom XIII Vrbik do Poljičke ulice)
    • Ulica III Vrbik (jednosmjerno)
    • Ulica II Vrbik (jednosmjerno)
    • Ulica Fausta Vrančića
Kad automobili voze neprilagođeno visokim brzinama, jedini koridor koji preostaje biciklistima su pješački nogostupi gdje nema dovoljno mjesta. Radi toga treba prilagoditi ograničenja brzine – bar u pojedinim trakama kolnika.

Uz sve ove pokušaje da se biciklistička mreža popravi i prilagodi ugodnijem i sigurnijem kretanju svih sudionika, ipak imamo jedan apel biciklistima i vozačima električnih romobila – molimo vas, budimo obazrivi! Mi smo gosti na prostoru originalno namijenjenom pješacima. Dok nam gradska uprava ne dodijeli prikladan prostor na prometnicama, vozimo oprezno, umjerenom brzinom i pazimo na druge sudionike u prometu – posebno pješake.

Imate li vi prijedloga za dodatne ulice koje mislite da bi trebalo posebno regulirati u novim okolnostima? Kako točno? Napišite nam komentar na društvenim mrežama ili nam javite emailom.