Stanovi su naši domovi, a ne tuđi profit – Prema gradu priuštivog i dostupnog stanovanja

U čemu je problem?

Zagreb trenutno upravlja sa 7504 stana, što čini tek oko 2% od ukupnog broja stambenih jedinica u gradu. U usporedbi s nekim drugim europskim metropolama koje su tijekom desetljeća izgradile zavidan postotak stanova u javnom vlasništvu, poput, primjerice, Beča u kojem oko 60% stanovnika živi u stanovima u javnom vlasništvu, Zagreb se svrstava u rijetke europske gradove koji svojim stanovnicima gotovo pa uopće ne nudi stambenu sigurnost i zaštitu od udara tržišta. Dosadašnji zagrebački model stanogradnje gradi isključivo velika naselja na rubu grada ne mareći za posljedice poput getoiziranja, financijske neodrživosti tog modela i prenapregnutosti prometne infrastrukture, a Grad gotovo uopće ne brine o nezanemarivom postotku onih koji unajmljuju stanove na tržištu.

Grad koji poštuje svoje stanovnike mora poštovati i njihovo pravo na dom. U svrhu umanjenja stambene nesigurnosti poticat ćemo povećanje gradskog fonda javnih stanova u svim dijelovima grada koji će se davati u najam po transparentnim i socijalno osjetljivim kriterijima. Razvit ćemo mjere koje reguliraju status podstanara na tržištu, kao i omogućiti razvoj neprofitne stambene izgradnje stambenih jedinica po pristupačnim cijenama za širok spektar društvenih skupina, uz osigurane mehanizme za sprječavanje špekulacije i gentrifikacije. Djelovat ćemo kroz konkretna težišta i prijedloge mjera koje imaju za cilj stabilnost i smanjenje stambene i socijalne nesigurnosti u gradu Zagrebu.

Prijedlozi:

  1. Jasna i kontinuirana procjena stambenih potreba građana s ciljem oblikovanja gradske stambene politike. Potrebno redovito provoditi mjerenje stambenih potreba. Tek će konkretni podaci dati jasnu sliku o tome kako žive ljudi u Zagrebu te koji broj javnih stanova je potrebno izgraditi, kao i koliko je opterećenje stambenim troškovima u gradu. Podaci dobiveni redovitim mjerenjem služit će kao jedno od uporišta za izradu Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba i oblikovanje gradske stambene politike.
  2.   +61
      -0

  3. Reguliranje korištenja urbanih resursa s ciljem transparentnijeg, održivijeg i socijalno osjetljivijeg upravljanja stambenim fondom Grada. Izrada registra i uvida u prostornu distribuciju nastanjenih i nenastanjenih stambenih prostora u javnom vlasništvu te stavljanje u funkciju onih podiskorištenih putem budžetskih sredstava ili sustavom dugoročnog najma. Također, planiramo bolje upravljati stambenim fondom modelom upravljanja na razini lokalne samouprave te uvesti jasne kriterije za sve natječaje. Usklađivanje cijena najma i subvencija najma tako da se tim sredstvima mogu kvalitetno održavati zgrade, a primarni kriteriji za dobivanje stana na korištenje će biti povezani sa socio-ekonomskim statusom.
  4.   +53
      -0

  5. Pravedniji odnosi najmoprimca i najmodavca na tržištu. Provođenje mjera koje potiču ugovorne odnose kao zaštita od nesigurnosti koje donosi tržište najma, bez obzira jesmo li najmoprimci ili najmodavci. Uvođenjem poticajnih mjera za najmodavce i poticanjem najmoprimaca da prijave svoj status kroz aktivnu kampanju o pravu na stan, poboljšat će se kvaliteta ovog odnosa i omogućiti alternativa preskupim kreditima kao jedinom postojećem dugoročnom načinu rješavanja stambenog pitanja na tržištu.
  6.   +57
      -2

  7. Dobro upravljanje gradskim zemljištem – poticanje razvoja neprofitne stanogradnje radi izgradnje pristupačnijih stambenih jedinica. Dobro upravljanje gradskim zemljištem u svrhu poticanja pristupačnog stanovanja potaknuli bismo uvođenjem različitih modela izgradnje, financiranja i upravljanja u program Zagrebačke stanogradnje. Zalagat ćemo se za subvencioniranje neprofitne stanogradnje davanjem zemljišta u vlasništvu grada na korištenje u svrhu izgradnje pristupačnih stambenih jedinica, uz izradu pravilnika za neprofitnu gradnju koji će urediti pravila za neprofitne aktere u stanogradnji kao i standard izvedbe. Time ćemo omogućiti još jednu alternativu skupim stambenim kreditima na tržištu, umanjiti udar tržišta na stambenu sigurnost, kao i potaknuti smanjenje špekulacije u izgradnji stambenog prostora
  8.   +50
      -0

  9. Koordinacija provedbe mjera i komunikacija s građanima. Grad Zagreb od 90-tih godina naovamo sustavno zanemaruje stambenu politiku. Nekoliko ureda u Gradskoj upravi te druge javne institucije, poput Centra za socijalnu skrb Zagreb, imaju nadležnosti nad segmentima stambene politike u Gradu Zagrebu, a statistika i istraživanje povjereno je Sektoru za strategijske informacije u Gradskom uredu za strategijsko planiranje i razvoj Grada. Evidencija i najam stanova kojima Grad upravlja je u nadležnosti Odjela za stanove i stambeno zbrinjavanje unutar Gradskog ured za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada. Za određene odluke o stambenom zbrinjavanju također se formiraju povjerenstva dok su druge diskrecijsko pravo gradonačelnika. Naknade za troškove stanovanja su u nadležnosti Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom. Sve ovo upućuje na konfuznost sustava koji ne može strateški djelovati, a istovremeno je nedostupan građanima. Za stvaranje održive stambene politike koja bi odgovorila na stambene potrebe u gradu nužna je koordinacija između postojećih gradskih službi kao i razvijanje odnosa prema dionicima, kako javnim tako i civilnim, stoga ova mjera predlaže ustrojavanje integriranog ureda po uzoru na druge europske gradove.
  10.   +40
      -0

Uključi se u raspravu