Klub zastupnika lijevog bloka o blokiranima, otkupu radničkih prava, planu gospodarenja otpadom i devastaciji Meštrovićeva paviljona

Uoči sjednice Skupštine Grada Zagreba koja će se održati ovog četvrtka, 26. travnja, zastupnici Kluba zastupnika Lijevog bloka održali su konferenciju za medije na kojoj su govorili o nekoliko točaka dnevnog reda. Katarina Peović Vuković iz Radničke fronte i Svibor Jančić iz Za grada govorili su o problemu radničkih potraživanja od poduzeća u stečaju te problemu blokiranih, Tomislav Tomašević iz Zagreb je NAŠ! komentirao je Prijedlog plana gospodarenja otpadom, dok se Rada Borić iz Nove ljevice osvrnula na aktualne prijepore oko preuređenja Meštrovićevog paviljona.

“Lijevi blok na ovu sjednicu stavlja dvije točke. Jedna se tiče izvještaja oko poziva na prijavu blokiranima za obročnu otplatu dugova koji je gradonačelnik poslao za vrijeme predizborne kampanje svima onima koji su slabijeg imovinskog statusa”, rekla je Katarina Peović Vuković napomenuvši kako po tom pitanju još ništa nije riješeno. Na poziv gradonačelnika iz vremena kampanje javilo se 900 ljudi, a riješena je samo jedna molba.

U drugoj točki, napominje Peović Vuković, Klub lijevog bloka nudi novi model otkupa radničkih potraživanja kako bi se radnicima omogućilo da vrate barem dio svojih potraživanja u poduzećima u stečaju. “Nakon pokušaja Kluba lijevog bloka iz siječnja da Gradska skupština donese odluku o oslobađanju od komunalne naknade za poduzeća u stečaju, na dnevni red stavljamo prijedlog zaključka kojim bi se gradonačelnika obvezalo da sam predloži novi model koji omogućava radnicima da dođu do svog teško zarađenog novca”, nastavila je Peović Vuković te pojasnila kako bi po novom prijedlogu radnicima i radnicama za njihova potraživanja Grad Zagreb vratio novac koji je uplaćen od poduzeća u stečaju na ime komunalne naknade.

Svibor Jančić govorio je o problemima blokiranih koje je gradonačelnik Bandić obećavao riješiti, no dosad nisu napravljeni gotovo nikakvi pomaci. Jančić je problem blokiranih potkrijepio poraznim brojkama: u Zagrebu trenutno živi 65.621 osoba koje imaju blokirane račune zbog duga ili prema Gradu Zagrebu, ili prema državi, ili prema trećim osobama. “Njihov ukupni dug iznosi 12,2 milijarde kuna, što je otprilike kao da jedan grad veličine Zadra duguje 30 svojih proračuna”, kazao je Jančić te istaknuo kako se od 2012. godine krenulo s idejama za pomoć blokiranima, no ni gradska uprava i gradonačelnik nisu uložili dovoljno napora da pronađu rješenje koje bi se stvarno i provelo. Osvrnuo se i na novi prijedlog gradonačelnika za pomoć blokiranima koji se našao na ovoj sjednici Skupštine. “Ovaj prijedlog gradonačelnika samo je političko zamagljivanje, ne vidimo stvarni napor da se riješi problem ovih ljudi”, kazao je Jančić te naglasio kako Klub zastupnika lijevog bloka traži od gradonačelnika da ih redovito izvještava o stvarnim procesima koji se poduzimaju kako bi se riješili problemi blokiranih građanki i građana Zagreba.

Tomislav Tomašević izjavio je kako zastupnici Kluba lijevog bloka ne mogu podržati predloženi Plan gospodarenja otpadom. “Prije svega treba istaknuti da predloženi plan ne slijedi hijerarhiju gospodarenja otpadom budući da su prema toj hijerarhiji najbitnije mjere prevencije nastanka otpada i ponovne uporabe, za što je ovim planom predviđeno samo oko 15 milijuna kuna, dok je s druge strane za obradu otpada predviđeno više od milijardu kuna”, zaključuje Tomašević. Istaknuo je i kako se prethodnim odlukama Skupštine, prvenstveno izmjenama Prostornog plana Grada Zagreba i sporazumom sa Zagrebačkom županijom o zajedničkom Centru za gospodarenje otpadom, prejudiciralo neke stvari koje se sada nalaze u predloženom Planu gospodarenja otpadom. “Smatramo da do sporazuma između Grada Zagreba i Zagrebačke županije oko izgradnje zajedničkog centra za gospodarenje otpadom nije trebalo doći. U tom sporazumu definira se da će zajednički centar za gospodarenje otpadom biti izgrađen na teritoriju Grada Zagreba, unatoč tome što na teritoriju Grada Zagreba ima jako malo nenaseljenog područja u odnosu na Zagrebačku županiju”, rekao je Tomašević te dodao kako se treba zapitati što je zapravo Grad Zagreb dobio tim sporazumom, tj. što će od zajedničkih postrojenja za obradu otpada Zagrebačka županija izgraditi na svom teritoriju.

Tomašević je još jednom podcrtao problem pomicanja roka za zatvaranje odlagališta Jakuševec koje se prema ovom Planu gospodarenja otpadom može koristiti do 2029. godine iako je prvotno zatvaranje Prostornim planom bilo predviđeno do 2010., koje je zatim odgođeno do 2015., da bi se prošlom Strategijom utvrdilo da će se odlagalište Jakuševec zatvoriti 2018. U zadnjim, pak, Izmjenama Prostornog plana koje je ova Skupština usvojila krajem prošle godine taj je rok maknut iz Prostornog plana unatoč protivljenju oporbe. “Ovaj primjer kruna je politike gradske vlasti na čelu s istim gradonačelnikom koja se već 16 godina ne bavi pitanjem otpada i ne pristupa mu na sustavan način, zbog čega danas imamo brojne probleme s gospodarenjem otpadom u Gradu Zagrebu”, zaključio je Tomašević.

Rada Borić osvrnula se na radove na Trgu žrtva fašizma. “Ovo nije prvi slučaj u kojem se nije adekvatno konzultirala ni struka ni građanke i građani, a posebice oni iz gradske četvrti u kojoj se radovi odvijaju i koje bi trebale odlučivati o tome kakav prostor žele na to malo zelenih površina što je ostalo u gradu”, kazala je Borić. Upozorila je na to da su se po sličnom principu stvari događale i na Savici te u Sigetu na zelenoj površini pored Brodarskog instituta: promjene se odvijaju u hodu, a uvijek na štetu očuvanja okoliša. Također ukazala je na nepravilnosti pri izvođenju radova na Trgu žrtava fašizma: “U prvoj fazi nije bilo predviđeno mijenjanje stuba, no one su danas izvađene, pri čemu se dogodilo vlaženje prostorija. Ono što uistinu zabrinjava jest da je ministrica rekla da ne postoji dozvola za radove na arhitektonskom objektu. Ministrica također tvrdi da objekt nije pod ingerencijom Ministarstva kulture, što nije točno. Naime u registru dobara, Paviljon je upisan kao kulturno dobro i o njemu bi također trebalo odlučivati Ministarstvo kulture”, kazala je Borić.