Ekonomija za ljude

Globalni ekonomski sustav je u dvostrukoj krizi: više ne ispunjava osnovne potrebe ljudi i sve manje ljudi ima povjerenja u njega. Današnja ekonomija funkcionira na principima iskorištavanja, neplaćanja pune cijene za proizvodnju i potrošnju, socijalizacije štete te neodrživog i neodgovornog odnosa prema ekosustavima i životu oko nas. Postavljena kao sama sebi svrha, profitno-orijentirana i kratkoročno usmjerena ekonomija ucjenjuje politiku te je sve više kontrolira stvarajući tako demokratski deficit u našim društvima. Upravo je Zagreb najbolji primjer takvog utjecaja s obzirom na netransparentno vođenje grada i pogodovanje privatnim interesima. Želimo staviti Zagreb na mapu gradova koji progresivnim javnim politikama i demokratiziranjem ekonomske sfere djeluje kao praktičan i kreativan prostor za postizanje kvalitetnog života na temeljima pravednosti, solidarnosti i održivosti. Želimo otvoriti prostor za veće sudjelovanje građana u odlučivanju o javnim politikama grada, podupirati modele poslovanja koji reinvestiraju dobit radi šire dobrobiti, poštuju prava zaposlenika, grade dugoročne poslovne odnose te se odgovorno odnose prema resursima i okolišu.

Prijedlozi:

  1. Uvođenje modela participativnog budžetiranja za dio gradskog proračuna. Participativan budžet je model (su)upravljanja dijelom gradskog proračuna u kojem mogu sudjelovati svi njegovi stanovnici. Danas se primjenjuje u preko 1500 gradova širom svijeta i predstavlja jednu od najboljih mogućnosti za demokratizaciju procesa donošenja odluka o prioritetima za investicije na području grada. Građani sami odlučuju žele li naglasak u proračunu staviti na unapređenje prometne infrastrukture, izgradnju novih sportskih i rekreativnih objekata ili u društveno-kulturne sadržaje.
  2.   +80
      -0

  3. Omogućavanje većih ovlasti vijećima gradskih četvrti i vijećima mjesnih odbora. Odluke koje utječu na kvalitetu života stanovnika grada trebaju se donositi na mjestu gdje ljudi žive i tako osigurati ljudima mogućnost odlučivanja o stvarima koje ih se tiču, koje su dio njihove najbliže okoline i života. Na taj se način otvara prostor ljudima da dožive grad i javne politike upravljanja gradom kao svoje, kao mjesto gdje ih se pita za mišljenje i gdje imaju pravo (su)odlučivati.
  4.   +63
      -4

  5. Aktivna podrška akterima društvenog poduzetništva i ekonomije
    Potporom društvenom poduzetništvu povećati kvalitetu života i osigurati održiv gospodarski razvoj. Smanjenjem poreza i prireza osigurati institucionalnu podršku društvenim poduzetnicima i poduzećima koji rade uvažavajući demokratske standarde participacije na radnom mjestu te reinvestiraju većinu dobiti u lokalnu zajednicu i društvo. Prilagoditi proces javne nabave da se kao kriterij odabira ponuđača definira ekonomski najpovoljnija ponuda, a ne najniža cijena. Pri vrednovanju ekonomski najpovoljnije ponude uzeti u obzir neizravne ekonomske efekte poput broja zaposlenih ljudi u lokalnoj zajednici, smanjenje troškova prijevoza i sl. Poticati javnu nabavu koja osigurava posao lokalnim poduzetnicima i obrtnicima za potrebe škola, vrtića, sudova i ostalih javnih objekata na području grada.
  6.   +52
      -3

  7. Poticanje sudjelovanja zaposlenika u vlasništvu i upravljanju poduzećima. 25 godina nakon procesa privatizacije, velik broj poduzeća se nalazi u vlasničko-upravljačkoj krizi uslijed prestanka radne aktivnosti vlasnika ili nezainteresiranosti njegovih nasljednika za nastavak poslovanja. Takva poduzeća u slučaju interesa zaposlenika mogu biti restrukturirana slijedeći model radničkog dioničarstva (ESOP) ili radničkog zadrugarstva te se na taj način može osigurati uspješan nastavak rada. Aktivno pomagati na izgradnji infrastrukture za takva restrukturiranja putem savjetovališta, pravne pomoći, jamstvene fondove za otkup dionica i sl.
  8.   +78
      -2

  9. Poticanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Građani danas plaćaju visoke račune za troškove toplinske i električne energije zbog niske efikasnosti sustava te velikih gubitaka koji se u njemu stvaraju. Uvesti model stambenih zadruga koje kolektivnim pregovaranjem i repliciranjm uspješnih primjera ostvaruju povoljne uvjete financiranja za projekte energetske učinkovitosti. Primjer je ESCO model kojim se inicijalni trošak ulaganja isplaćuje od ušteda u troškovima energjje u odgovarajućem vremenskom roku.
  10.   +78
      -2

  11. Upravljanje gradom kao zajedničkim dobrom. Grad kao zajedničko dobro je sinergija (su)djelovanja društvenih inovatora, javne uprave, znanstvenih institucija, naprednog poslovnog sektora i organizacija civilnog društva za opće dobro. Cilj upravljanja gradom kao zajedničkim dobrom jest uključivanje svih zainteresiranih građana i građanki, dugoročna održivost i pravedna raspodjela. Napraviti mapu potrebnih proizvoda i usluga na razini grada u koje je moguće aktivno uključiti zainteresirane građane i njihove neformalne inicijative ili organizacije. U suradnji s hrvatskim i europskim razvojnim institucijama pokrenuti fond koji će se baviti financiranjem projekata društvene ekonomije.
  12.   +61
      -2

Uključi se u raspravu